10%

Od prvih koraka do samostalnog života

By Green Economic Development

Dok čeka početak druge akademske godine 22-godišnji Azer Ćatović ljetni raspust provodi u treninzima trčanja, čitanju knjiga i šetnjama. Pred njim je još mnogo učenja i ispita na studiju Edukacije i rehabilitacije Pedagoškog fakulteta u Sarajevu. Trčanje najčešće trenira na traci u teretani sarajevskog Centra za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu, gdje je završio osnovnu i srednju školu i u čijem internatu živi od 2006. godine.

“Sljepoća nije uopšte problem. Možeš uspjeti sve svoje snove ispuniti bez obzira na to. Uvijek sam trčkarao i kad sam bio manji”, priča Azer i dodaje kako u posljednje četiri godine vježba i sa profesionalnim trenerom, a inače se bavi i golbalom, sportom koji je pogodan za razvijanje orijentacije i koji mogu igrati i osobe bez poteškoća s vidom.

Obrazovanje i učenje orijentira

U hladovini natkrivenog odmorišta iza zgrade osnovne škole i internata u Ulici Aleja Bosne Srebrene u Sarajevu, priča kako se prije nego je krenuo u osnovnu školu već dobro snalazio u kretanju čak i dok kao mali dječak nije ni znao da je slijep. Rođeni Mostarac, već 14 godina živi ovdje, a osim studentskih obaveza i treninga, uključen je i u orkestar Centra za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu gdje svira gitaru i tarabuk. Upravo je u ovoj osnovnoj i srednjoj školi naučio kako da bude potpuno samostalan pa je do početka pandemije redovno mogao da ide na fakultetska predavanja.

“Vjerujte, ova škola, da se vratim sad u prošlost ništa ne bih mijenjao, ali baš ništa”, priča Azer i prisjeća se kako je od prvog razreda osnovne škole učio da se orijentiše i razvija ostala čula. “Profesor Azur me naučio da se krećem, krenuli smo prvo oko škole sa štapom, pokazao mi je tehnike korištenja štapa, kad staneš kako držiš, kad nekog čekaš, kad se penješ uz stepenice kako držiš štap”.

Unapređenje uslova boravka u Centru

Dugogodišnji profesor orijentacije i kretanja slijepih osoba i aktualni direktor Centra Azur Kuduzović, danas je između ostalog posvećen i radovima na poboljšanju uslova boravka i unapređenju objekata osnovne škole, internata, kao i srednjoškolskog centra u Ulici Ramiza Salčina u sarajevskom naselju Nedžarići.

Dok su tokom prethodnih godina na svim objektima zamijenjene vanjska stolarija i fasade, u proteklih šest mjeseci napravljeni su ključni radovi na postizanju energetske efikasnosti.

“Dešavalo se da stvarno imamo ta prokišnjavanja u hodniku i nekoliko soba. To su osnovni životni uslovi, da ne prokišnjava”, kaže Kuduzović.

Ističe kako su radovi na hidroizolaciji krova, zamjeni stolarije na svjetlarnicima i ugradnji termostata na radijatorima, osim osiguranja dobrih uslova boravka, doveli i do finansijskih ušteda zbog smanjenog utroška energije, a time i manjeg zagađenja. Dodatno, na objektu osnovne škole i internata, kroz podršku projekta “Zeleni ekonomski razvoj” koji provodi UNDP, a radove finansira Švedska i Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, postavljeno je 16 solarnih panela i zamijenjen bojler, što omogućuje besplatno zagrijavanje 2000 litara tople vode za djecu koja koriste objekat, ali i za službe kuhinje, vešeraja i smještaja.

Upravo o uštedama ali i o praktičnim poboljšanjima priča i uposlenik Centra Kasim Dizdarević koji se, između ostalog, brine da sve funcioniše za učenike: grijanje, struja i topla voda. Pojašnjava kako je uz zagrijavanje na solarnu energiju sada moguće imati dovoljno tople vode da u “udarnom terminu poput ručka” mogu istovremeno da rade vešeraj i kuhinja, i da sva djeca operu ruke.

“Bitno je smanjiti potrošnju električne energije i upotrebu energenata koji zagađuju”, dodaje Dizdarević. Nastavlja kako su kao dio istog projekta u toku pripreme za izgradnju vrelovoda i prelazak u sistem gradskih toplana što će smanjiti upotrebu plina koji se koristi za grijanje zimi.

Na zgradi osnovne škole u okviru ovog projekta zamijenjena su i ulazna vrata, napravljena termoizolacija tavana i izolacija krovova, pa se energija ne gubi nepotrebno.

Kuduzović objašnjava da nastavne i vannastavne aktivnosti s učenicima obuhvataju učenje o energetskoj efikasnosti i ističu važnost zaštite okoliša, pa navodi primjere poput korištenja kontejnera za reciklažu i uređenja zelenih površina koja djeci služe da upoznaju prirodu kroz zvukove i dodir.

Ekološki osviještena institucija

Nastava se u Centru za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu odvija po redovnom planu i programu za Kanton Sarajevo, a učenici su iz cijele BiH, od kojih mnogi borave u internatu. Osim redovne nastave, imaju cjelodnevnu podršku u učenju i drugim vještinama poput pokretljivosti, brige o sebi, vježbi vida za slobovide, korištenja pomagala, igara, izlazaka u grad i posjeta događajima. U srednjoj školi se nastava odvija za smjerove za fizioterapeute, telefonske operatere, poslovne sekretare, telefoniste i pakere proizvoda, a djeluje i nekoliko sekcija poput dramske, informatičke, debatne i ekološke.

Nastavnica Biologije i voditeljica Ekološke sekcije Sonja Ivanišin kaže da su učenici zainteresovani za očuvanje okoliša zbog čega često provode akcije čišćenja prostranog parka koji se nalazi u sklopu objekta osnovne škole i internata i koji je prilagođen za slijepu i slabovidnu djecu.

“Posađene su biljke koje mirišu, ili drveće čiju koru mogu prepoznati na dodir. Imamo ruže đulbešećer, pa pravimo i sok. Imali smo i više radnih zelenih akcija: čišćenje parka, sadnja, čupanje korova, sređivanje grana, učenici metu, grabe lišće, vole da skupljaju lišće koje nosimo na komposište”, priča nastavnica koja već 24 godine radi u ovoj školi.

I Azer uživa u čistoj prirodi i svakoga dana uči nešto novo.

“Uz pomagala, moguć je život kao da osoba uopšte nema poteškoća”, kaže on i dodaje kako bi jednog dana volio istrčati polumaraton.

Objekat u kome stanuje okružen je ulicama u kojima je postavljena zvučna saobraćajna signalizacija, a nada se da će uskoro zvučni semafor biti postavljen i u blizini tramvajske stanice kod studentskih domova u Nedžarićima, kuda će ponovo samostalno da ide na nastavu na fakultet, čim se predavanja počnu održavati.

Projekt „Zeleni ekonomski razvoj“ u BiH implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Vlade Švedske, u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, entitetskim ministarstvima za energiju, kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave te drugim partnerima. Projekt ima za cilj stvoriti uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, povećati broj ”zelenih radnih mjesta“, te doprinijeti razvoju tržišta što vodi ka privrednom razvoju.